Skip to content

KAD JE NASTALA I KO JE GRADIO KULU “ZMAJA OD BOSNE”

Kulu gradi Huso-kapetane, Kulu gradi, prkosi veziru, Alem diže, biserom ga niže….

Da li se ova narodna pjesma odnosi baš na gradnju kule u Gradačcu, poznate pod imenom Kula-Zmaja od Bosne. U novije vrijeme pojavljuju se mišljenja da ovu kulu nije gradio Husein-kapetan Gradaščević, već da je pjesma nastala kad je gradio svoj dvorac u selu Čardak kod Modrićeili kad je zidao sahat-kulu. Obzirom da nikada nisu vršena arheološka istraživanja na području Gradačca, odgovor na ovo pitanje treba potražiti u mišljenju historičara i predanjima starih ljudi, koja se uglavnom svode na to, da su osnovicu kamenog zida čitavog kompleksa, udarili još stari rimljani. Realno je predpostaviti da je i u Srenjovjekovnoj Bosni na tim zidinama bila neka utvrda koja je služila za vojne potrebe, jer su već postojale gradine u Srebreniku i Gračanici. Međutim, to je samo predpostavka, a ono što se sa sigurnošću zna je to, da se poslije pada Bosne pod tursku vlast, cijeli kompleks Gradine razvija po ustrojstvu turske organizacije. Čak je i u ovom periodu puno nepoznanica o tome ko je šta gradio ili dograđivao na ovom starom kompleksu.Najčešće se iznose podaci da se Gradina počela preuređivati počev od 1765. godine, tj. u vrijeme vladavine Mehmed-kapetana Gradaščevića. Taj posao je nastavljen u periodu između 1795 i 1808. godine u vrijeme vlasti Osman-kapetana i navodno da je zavrsena u vrijeme Murat-kapetana Gradaščevića. Hajde da pokušamo ove navode potvrditi sa pisanim dokazima, a onda vidjeti šta je zaista gradio naš junak Husein. Pisanih tragova da se Gradina počela preuređivti za vrijeme Mehmed-kapetana počev od 1765. godine nemamo, ali postoji dokument iz 1785. godine iz kojeg se vidi da je u to doba postojala naša Gradina. Taj dokument je napisao zastavnik Božić iz Brodske pukovnije, koji je u špijunske svrhe proputovao jedan dio Bosne i tom prilikom o našem gradu napisao: “Mjesto leži dole nešto spram suženja doline, a djelomice blizu jednog potočića. GRADINA se nalazi na jednom obronku koji je sa sjeverne strane vrlo strm i stjenovit (spram jedne jaruge). Gradina se sastoji iz jednog DUGULJASTOG CETVEROUGLA od 45 koraka dužine i 30 širine, okružena sa približno 18 stopa visokim zidovima na kojima se nalaze na uglu, prema jugozapadu kao i na onome sa sjeveroistoka, osmerokutni tornjevi za topove. Na nešto pola sata od GRADINE (sjeveroistočno) nalazi se na jednom brežuljku usred vinograda jedan toranj od nekih pet stopa visine (kapetanovo vlasništvo) u kojem ljeti stanuje kapetan. Iz Božićeva opisa proizilazi da je već 1785 godine, osim Gradine, postojala još jedna kula, kao ljetna rezidencija kapetanova, a predpostavlja se da je bila na današnjem Kulinom Brdu, na Bagdalama. Za vrijeme vladavine OSMAN-kapetana postoje pisani tragovi da je on izgradio dvije karaule kao ulaze u kompleks Gradine, a pošto postoji i treća karaula, za predpostaviti je da je i nju izgradio Osman kapetan. Logično pitanje proizilazi, zašto bi ovaj kapetan pravio karaule, ako kula već nije postojala kao kapetansko sjedište.
Ako je postojala ko ju je onda sagradio? Neko od prijašnjih kapetana iz porodice Gradaščevića ili mozda čak i neko iz doba dok je u Gradačcu bio agaluk, a iz tog perioda imamo pisani trag da je agalukom upravljao neki BAJRAM aga. U Sarajevu postoji pisani trag da se, pri postavljanju na tu funkciju, Bajram aga obavezao da će graditi utvrde i čardake kao odbrembeni sistem na tadašnjoj granici između Austrougarske i Turske.
Poslije Osmana, kapetansku vlast je preuzeo njegov sin MURAT i iz tog perioda postoji sačuvano pismo kojim onod bosanskog tefterdara (finansijski upravnik Bosne) traži da mu se pošalje nekoliko zidara kako bi dovršio započetu dogradnju tvrđave Ako je Murat-kapetan tražio ispomoć u zidarima, to znači da je gradio neki veći objekat, jer za manje radove, valjda je imao dovoljno zidara i u svom Gradačcu. Obzirom da smo iz Božićevog izvještaja vidjeli da je kula postojala još puno ranije, za predpostaviti je, da je Murat dograđivao zgradu “Konaka”, koja je tako postala sastavnim dijelom kule, a Gradina dobila izgled kakvog mi i danas pamtimo.
Šta je onda gradio HUSEIN-kapetan Gradaščević. Sigurni podaci postoje da je izgradio džamiju Husejniju, Sahat kulu i svoj privatni dvorac u selu Čardak kod Modriče. Nije isključena mogućnost da je i on dovršavao neke radove na samoj Gradini jer je činjenica da postoji sačuvano pismo kojim se on obraća vlastima u Hrvatskoj da mu dozvole uvoz cigle, koji je zbog nestašice, privremeno bilo zabranjeno izvoziti iz te zemlje. Međutim ne postoji ni jedan dokaz da je on tu ciglu upotrijebio baš za radove na Gradini, a s druge strane pouzdano se zna da je gradio svoj dvorac koji se nazivao i kao – Kula u Čardaku.. Cigla mu je bila potrebna i za dovršenje Sahat kule u Gradačcu jer je i danas vidljivo da je gornji dio te kule izgrađen od cigle.
No, bilo kako bilo, za našu Gradinu uobičajeno je da se zove imenom Kula Zmaja od Bosne i tako će vjerovatno ostati za sva vremena.

Autor bloga- Mirza Avdičević

Izvor: http://historijagradacac.blogger.ba

Oglasi
%d bloggers like this: