Skoči do sadržaja

Briga Kolinde Grabar-Kitarović za BiH

Predsjedništvo BiH nije abdiciralo niti je prenijelo svoje nadležnosti na instituciju Predsjednika Republike Hrvatske.

Piše: Adnan Kapo

Koliko je poznato, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije abdiciralo niti je prenijelo svoje nadležnosti na instituciju Predsjednika Republike Hrvatske. Zbog toga zbunjuju posljednje izjave predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović koje se mogu protumačiti kao direktno miješanje u unutrašnje poslove Države Bosne i Hercegovine.

Hrvatska predsjednica izjavila je kako je razgovarala sa američkim i mnogim evropskim dužnosnicima o situaciji u Bosni i Hercegovini i kako bi pored, kako je kazala, gospodarskih reformi, bilo neophodno „postaviti neke uvjete koje bi država trebala ispuniti kako bi postala u potpunosti funkcionalna i na taj način ne samo napredovala na putu u članstvo EU i NATO, nego doista uredila i političke odnose na nivou države“.

Ako već govorimo o promjenama koje treba uraditi na putu prema EU i NATO-u, zašto izbjegavamo govoriti o promjenama koje bi nas uskladile sa tim evropskim vrijednostima? Zašto ne govorimo o pojedincu građaninu koji je potpuno jednak pred zakonom u okviru koga on ostvaruje sva svoja prava?

Znamo kako su ti građani prošli i kako prolaze pod okriljem kolektivne zaštite. Iz svega što nam se dogodilo jasno je da se pod kišobranom nacionalnih interesa izdvajaju elite koje ugrožavaju osnovna pa i ljudska prava pojedinca, jer je dat primat nacionalnom, nad građanskim i ljudskim pravima pojedinca.

Feudalni model

Zašto se u tzv. rješenjima ide unazad prema feudalnom modelu rascjepkane države koja stoji na putu moderne ekonomije, posebno u uslovima globalizacije? Zar ne bi privreda BiH imala veće izglede na uspjeh ako bi rasla na temelju funkcionalnih ekonomskih regija sa prirodnim gravitacionim centrima koji su uslovljeni komunikacijskim, demografskim, klimatskim, historijskim i drugim faktorima?

Predsjednica Grabar-Kitarović dalje, između ostalog, spominje brigu za ravnopravnost sva tri naroda u BiH posebno za Hrvate te naglašava: „To je naša, ne samo ustavna obveza u odnosu na Hrvate u BiH, nego i nacionalni interes“.

Može se pretpostaviti kakva bi reakcija Hrvatske bila na istu rečenicu koju bi uputio, recimo, Predsjednik Republike Srbije Tomislav Nikolić za Srbe u Hrvatskoj. Poznato je da su puno blaže izjave zatezale odnose između dvije države.

Svi se trebamo dobro prisjetiti kako je posljednji sličan pokušaj involviranja u unutrašnje prilike u BiH početkom devedesetih godina prošlog stoljeća završio po cijeli region, a posebno po građane BiH.

Zar nije slično involviranje drugih susjeda u unutrašnje stvari Republike Hrvatske također bilo kobno po građane Hrvatske, čija kulminacija je bila razaranje Vukovara i ubijanje i protjerivanje njegovog stanovništva?

Sva ta sjećanja očigledno nisu dovoljna, pa danas gospodin Mate Granić obilazi evropske prijestolnice i lobira za prekrajanje uređenja BiH sa akcentom na dobijanje tzv. hrvatske federalne jedinice. Ako se gospodin Granić ne sjeća, mi u BiH se vrlo dobro sjećamo da je lično on bio angažovan tokom agresije na BiH na zatvaranju logora u Hercegovini koji su bili instalirani od tzv. Herceg Bosne.

Izmjene Dejtonskog ustava

Predsjednica Grabar-Kitarović također naglašava snažnu poziciju Hrvatske u NATO-u i EU, te kako se Hrvatska može snažno zauzeti za rješavanje pitanja unutar BiH i kako je potrebno mijenjati Dejtonski ugovor koji je, prema njenim navodima, i do sada izmijenjen mnogim amandmanima.

„Nužno je sad usredotočiti se na to što se dogodilo i koliko su ti amandmani utjecali na eroziju upravo konstitutivne jednakosti triju naroda u BiH jer, ponavljam, BiH je specifična država. U njoj nisu jednaki samo svi građani, nego i tri konstitutivna naroda. Barem bi trebali biti“, rekla je predsjednica Hrvatske na kraju.

Istina je, međutim slijedeća. Dejtonski ustav nije često mijenjan, a posebno ne na štetu konstitutivnosti naroda, kako se kaže u njenoj izjavi.

Upravo je obrnuto, Ustav BiH je imao dvije intervencije i to jednu na prelazu između 2001. i 2002. godine kada je doneseno da su sva tri naroda konstitutivna i jednaka na svakom djelu teritorije BiH. Drugi put je donesen amandman na Ustav BiH 2010. godine kada se rješavala pozicija Brčko distrikta čime Brčko ne pripada ni jednom entitetu, nego je distrikt pod direktnom ingerencijom Države BiH.

Prema tome, ne radi se o nanošenju štete bilo kojem narodu, nego naprotiv, o primjeni jednakopravnosti svih naroda u svim dijelovima BiH.

Indikativno je da se radi o najavama korištenja uticaja Hrvatske kako bi se došlo do ostvarenja, kako se navodi, nacionalnih interesa u susjednoj državi BiH. Da li to znači da će Hrvatska blokirati BiH na putu ka EU i NATO-u?

Bilo kakvo zaustavljanje BiH na putu ka evroatlantskim integracijama može samo ubrzati eroziju stanovništva iz BiH, pripadnika svih konstitutivnih naroda, a posebno Hrvata koji mogu lakše putovati Evropom nego Srbi i Bošnjaci.

Raspakivanje entitetskih linija

Na izlaganje predsjednice Republike Hrvatske može se postaviti mnogo pitanja, a u suštini postoji samo jedan put ako se slijede evropski standardi i principi kojima deklarativno svi težimo. Kao što smo već rekli, a važno je ponoviti:

Bosnu i Hercegovinu, pluralnu i multietničku državu, treba urediti kao i svaku drugu modernu državu Evrope sa ravnopravnim pojedincem kao centrom demokratije koji živi u državi uređenoj na principu ekonomskih regija sa svojim prirodno nastalim gravitacionim centrima. Ravnopravnost naroda će samim tim proizaći iz ravnopravnosti pojedinca.

Teza o kolektivnoj ravnopravnosti, koja ima primat nad jednakopravnosti pojedinca, može nas jedino, i već nas vraća, u feudalno doba gdje se može manipulisati narodima u cilju ostvarenja ambicija i ciljeva pojedinaca.

Bosni i Hercegovini treba istinska podrška i modernizacija i građani BiH cijene svaki takav napor, a nikako ne mogu prihvatiti nastavak igara iz devedesetih koje su kobno završile jer se neko zanosio snovima da će Bosnu baciti na koljena i staviti je u službu svojih interesa.

Ono što ohrabruje jeste da  predsjednica Hrvatske spominje potrebu za funkcionalnom BiH na cijeloj njenoj teritoriji, što bi značilo i raspakivanje entitetskih linija.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

%d bloggers like this: